Što moramo razumijeti o današnjoj hrvatskoj glazbi

slide0016_image010

Hrvatska je mala zemlja burne povijesti. Zbog svog položaja i društvenih događaja, na Hrvatsku su kroz prošlost utjecale mnoge susjedne zemlje. Isto tako, u hrvatskoj glazbi mogu se prepoznati utjecaji drugih, posebno susjednih zemalja, kao i utjecaji društvenih situacija u kojima se Hrvatska u određenom razdoblju nalazila.

Različiti dijelovi Hrvatske kroz povijest su bili pod raznim utjecajima drugih kultura. Tako se u Istri, Primorju i Dalmaciji mogu prepoznati utjecaji talijanske ili neke druge mediteranske kulture i glazbe, dok se u sjevernim dijelovima zemlje mogu prepoznati utjecaji germanskog područja. Svakako na hrvatsku glazbu utjecaj imaju i susjedne države koje su nekada, zajedno sa Hrvatskom, bile u sastavu bivše Jugoslavije.

Na glazbeno stvaralaštvo zadnjeg desetljeća 20. stoljeća veliki je utjecaj ostavio Domovinski rat. U tom razdoblju u Hrvatskoj se budi svijest o nacionalnoj pripadnosti, te se i u glazbenom izričaju pojavljuje domoljublje i ponos pripadnosti Hrvatskoj. Istovremeno se iz istočnih susjednih zemalja Hrvatskom počinje širiti val folk glazbe (turbo folk) te se otvaraju i mnogi klubovi u kojima se sluša isključivo takva glazba. Takva je pojava gotovo nezamisliva za razdoblje prije 90-ih godina prošlog stoljeća.

Gledajući globalno, Hrvatska glazba danas ima mnogo kvalitetnih glazbenika starije i mlađe generacije koji imaju svoju stalnu publiku. No, s druge strane, postoji mnoštvo glazbenika koji se nazivaju “instant zvijezde” ili pak oni čija glazba služi samo za zabavu i podizanje adrenalina a ne nudi ni kvalitetne tekstove ni kvalitetnu glazbu.

Današnja je hrvatska glazba odraz društva u kojem nastaje. S obzirom da život u Hrvatskoj nije lgan, ne čudi činjenica što publika žudi upravo za glazbom koja će je opustiti, razveseliti i pomoći joj da, barem na kratko, zaboravi na probleme i brige. To bi se moglo sažeti u poznatu izreku: “Kruha i igara”.

Kao suprotnost tome u zadnjem desetljeću hrvatska glazba ipak doživljava svoj “oporavak” pojavom brojnih mladih kvalitetnih glazbenika i glazbenih grupa kao što su: Silente, Vatra, Nina Kraljić, Marin Jurić-Čivro i mnogi drugi.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *